Sočivo oka (lat. Kristallina sočiva)

Sočivo oka (lat. Kristallina sočiva)

Sočivo oka koncentriše svetlost koja ulazi kroz zenice. Sa oko 10 do 20 dioptrija ukupne refraktivne snage oka (od oko 63 dioptrija), sočivo oka – zajedno sa rožnjačom – je neizostavni deo oka za oštar vid.

Ljudsko sočivo je elastično konvergirajuće sočivo koje se može prilagoditi različitim rastojanjem unutrašnjih očnih mišića (ciliary mišić). Sočivo je konveksno (zakrivljeno ka spolja) i može da promeni zakrivljenost, a samim tim i njegovu refraktivnu snagu kroz smeštaj.

Sočivo oka takođe može dovesti do refraktivnih grešaka kao što su blizina, dalekovidost i astigmatizam zbog nepravilnosti. Pored toga, od 40. godine sočivo postaje sve nefleksibilnije i zbog toga može postati sve teže prilagoditi se blizini – to se zove presbyopia. Zamagljeno sočivo u starosti je takođe uobičajeno - ovo se naziva katarakta.

Anatomija ljudskog oka

Očni nerv (lat. optički nerv) u oku

Optički nerv je odgovoran za obezbeđivanje da informacije iz mrežnjače stignu do mozga. Koncentrovani svežanj miliona nervnih vlakana preusmerava svetlosni stimulans mrežnjače u impulse i da ...

Unutrašnja ljuska oka

Unutrašnja ljuska formira mrežnjaču. Koristi se za upijanje stimulansa svetlosti. Svetlosni utisci se prenose preko očnog nerva u mozak i tamo se obrađuju.

Slepa tačka (papilla)

Takozvana slepa tačka je tačka u oku gde se mrežnjača prekida i stapa u optički nerv. Pošto u ovom trenutku nema svetlosnih receptora, ...