Ispitivanje fonda oka je jedna od najvažnijih dijagnostičkih procedura.
Oftalmoskopom je moguće pogledati kroz zenice u zadnji deo oka i ispitati mrežnjaču, optički nerv, krvne sudove i čoroid.
Ovim pregledom mnoge očne bolesti se mogu otkriti u ranoj fazi. Ozbiljne bolesti se tako mogu lečiti u ranoj fazi i šanse za oporavak se mogu povećati. Pregledom fonda, ispitujemo optičku nervnu glavu, mrežnjaču, makulu i energičnost.
Postupak ispitivanja fundusa
Kako bi mogao bolje da vidi fundus oka, pacijentu se daju posebne kapi za oči u ordinaciji, koje privremeno dilate zenice i omogućavaju oftalmologu jasan pogled. Onda postoji nekoliko metoda istrage
- Uz direktno preslikavanje, oftalmolog može da vidi fond oka u velikoj meri uvećan pomoću takozvanog oftalmoskopa, tako da se čak i najmanje strukture mogu prepoznati. Međutim, može se videti samo mali deo fonda oka.
- U indirektnoj endoskopiji, sa druge strane, mogu se videti velike površine mrežnjače. Uz pomoć posebnog uređaja može se generisati i trodimenzionalna slika struktura na zadnjem sedištu oka.
- Pregled kontaktnih sočiva je metod ispitivanja kako bi se mogla videti mrežnjača u svim oblastima i sa visokim uvećanjem. Izvodi se uz pomoć prorezane lampe. Površina oka je površno anestetisana kapima, jer oftalmolog postavlja kontaktno sočivo direktno na oko. Na taj način se, na primer, može ispitati i ugao komore oka, što može biti važno za dijagnozu glaukoma.
Anatomija ljudskog oka
Sočivo oka (lat. Kristallina sočiva)
Sočivo oka koncentriše svetlost koja ulazi kroz zenice. Sa oko 10 do 20 dioptrija ukupne refraktivne snage oka (od oko 63 dioptrija), sočivo oka - pored rožnjače ...
Trake sočiva (lat. Zonula ciliaris)
Trake sočiva – koje se nazivaju i zonularna vlakna – su elastična vlakna koja su raspoređena kao točak koji se govori oko kapsule u kojoj se nalazi sočivo oka. Drže sočivo na mestu...
Spoljašnji mišići očiju
Mišići očiju su odgovorni za pokrete očiju, već za promenu pravca pogleda. Sede u različitim delovima očne jabučice. Čovek ima četiri uzastopna i dva...
Sclera (lat. sclera) u oku
Dermis formira spoljašnji sloj oka, to je "belo oko" koje se može videti spolja oko zenice i zenice. Stoga će takođe...
Choroid (lat. Choroid)
Horoida se nalazi između dermisa i rožnjače i prostire se preko celog posternog dela očne jabučice. Ima veliku gustinu krvnih sudova i snabdeva mrežnjaču sa...
Krvni sudovi u oku
Dok se mrežnjača snabdeva sa jedne strane od strane čoroida, postoje i krvni sudovi direktno na zadnjem sedištu oka - mrežnjača. Ova mreža brodova dolazi...
Vitreous body (lat. Corpus vitreum)
Vitreous zauzima veći deo unutrašnjosti oka i tako se nalazi između sočiva i mrežnjače. Shodno tome, svetlost koja ulazi kroz zenica i sočivo mora da prođe kroz vitreozno telo pre...
Retina (lat. retina)
Mrežnjača je odgovorna za pretvaranje svetlosti koja ulazi u oko u nervne implikuse. Mrežnjača je veoma osetljiva na svetlost i linije unutrašnjosti oka. Sa oko 127...
Žuta tačka (lat. Macula lutea) u oku
Žuta tačka se nalazi na sredini mrežnjače i veličine je samo oko tri do pet milimetara. Dobija ime od žute boje koja se pojavljuje na ovoj fleci.